Gradska galerija Zabok

OTVORENJE IZLOŽBE Drago Muvrin: "Doživljaj Kine i zajedništva u poslovicama, slikama, izrekama i idejama"

Datum: 19.3.2024.

NA OTVORENJU IZLOŽBE PRISUTNIMA ĆE SE OBRATITI:
- PREDSJEDNIK HRVATSKO-KINESKOG DRUŠTVA PRIJATELJSTVA, NARODNI IZASLANIK VELEPOSLANIK, G. ANDRIJA KARAFILIPOVIĆ
- AUTOR IZLOŽBE, G. DRAGO MUVRIN
- GRADONAČELNIK ZABOKA, G. IVAN HANŽEK
IZLOŽBU ĆE OTVORITI KINESKI VELEPOSLANIK U REPUBLICI HRVATSKOJ, NJ. E. QI QIANJIN.
IZLOŽBA JE ORGANIZIRANA POD POKROVITELJSTVOM VELEPOSLANSTVA NR KINE.
----------
"DOŽIVLJAJ KINE I ZAJEDNIŠTVA U POSLOVICAMA, SLIKAMA, IZREKAMA I IDEJAMA"
Kina je u ubrzanom gospodarskom razvoju, nakon što se opredijelila za dvojno gospodarstvo početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. To je u skladu s njenim nasljeđem izmirenja razlika u društvu i traženja skladnih odnosa u zajednici, prema učenju Konfucija i taoizma. Težnja skladu nastoji pomiriti suprotstavljene tendencije individualnog i obiteljskog poduzetništva te javnog interesa.
Primat obitelji i zavičajne lokalne zajednice preduvjet su kako današnjeg održivog razvoja, tako i eko održive budućnosti. Oni se temelje na kontinuitetu naseljenosti zavičajne obitelji i zajednice sve boljim korištenjem zemljišta. Zemljište je životni prostor svake zajednice, najveći, održivi i jedini resurs razvoja najvećeg broja lokalnih samouprava. Primjer Konfucija to potvrđuje. Njegovi potomci, nakon 2500 godina žive na istoj lokaciji i u istoj lokalnoj zajednici i pokapaju mrtve na istom obiteljskom groblju. Vremenska dimenzija kontinuiteta razvoja temelji se na vjeri u zaštitničku ulogu predaka. Primat vjere u pretke pomogao je Kini da izbjegne vjerske sukobe."Doživljaj Kine i zajedništva u poslovicama, slikama, izrekama i idejama" započet je nakon prvog autorovog posjeta Kini 2002. i predavanja o Kini u Slovenskom domu i u Gradskoj knjižnici 2003.
"Doživljaj" iz naslova upućuje na viđeno i doživljeno kao opravdanje za izostavljeno, a "zajedništvo" na drevne ideje koje trasiraju put zajedničkoj budućnosti. Eko održivi razvoj (kojeg autor promovira od 1990.) pogodna je pozicija za procjenjivanje prošlosti i sadašnjosti anticipiranjem budućnosti. Taj je kriterij pomogao u izboru primjera iz kineskog naslijeđa sa stanovišta autorova iskustva.
Izložba se sastoji od nekoliko tematskih cjelina.
Vrijednosni sustav i kulturno naslijeđe kineske civilizacije (idejno, moralno i društveno) predstavljeni su s najviše panoa. Uz izreke, komentare, drvoreze i fotografije, prikazani su kinesko shvaćanje svijeta te kineski običaji i vjerovanja.
Fotoreportaža pokazuje dinamičnost kineske preobrazbe i bogatstvo kulturnih spomenika Kine. Predstavljen je moderni Beijing sa Zabranjenim gradom, Nebeskim hramom i Kineskim zidom iz vremena dinastije Ming iz 15. stoljeća. Prva prijestolnica Kine, grad Xian, danas je glavni grad provincije Shaanxi, čuvene po bogatstvu spomenika. Changsha, dinamična prijestolnica provincije Hunan, predstavlja se kao zavičaj Mao Zedonga, a njegovo se rodno mjesto tek sada proširuje zbog interesa turista i poklonika. Kinesku preobrazbu predstavlja Šangaj, koji se iz ribarskog naselja u 19. st. pretvorio u današnju metropolu i najprometniju svjetsku luku. Dostignute standarde uređenja prostora i življenja ilustriraju stari vrtovi Suzhoa, drevnog grada svile.
Moderna Kina, počevši s razdobljem Mao Zedonga, prezentirana je kroz propagandne plakate i tadašnje parole, a posljednja dva desetljeća predstavljena su fotografijama slika i instalacija modernih umjetnika. Kina završava mirnu tranziciju poukom: "Govor o zlu navlači zlo, a Mao je ionako bio 70% u pravu, a 30% u krivu".
Kinesko shvaćanje prirode ilustrirano je na nekoliko panoa, a na to se nadovezuje poster o eko održivom razvoju, koji je predstavljen kao sustavski pristup eko održivoj budućnosti.
Poslovice i izreke prate sve postere i uglavnom su nam poznate. Kao da su naše.
--------------------------------------------------
UKRATKO O AUTORU
Nakon desetgodišnje arhitektonske prakse u Zagrebu (na području arhitektonskog i urbanističkog planiranja i projektiranja, nadzora i građenja), DRAGO MUVRIN odlazi u Nigeriju i 1973. se zapošljava u Federalnom ministarstvu javnih radova i stanovanja. Do 1984. nadležan je za federalne javne građevine pravosuđa, informacija, socijalnog razvoja i kulture. To mu je omogućilo upoznavanje Nigerije kao najmnogoljudnije države Afrike. Iskustvo rada u Nigeriji proširio je radom za UNESCO, za koji radi u dva navrata (1985. i 1986.), kao konzultant na reformi nigerijskog obrazovanja.
Nakon povratka u Zagreb, 1988. s nekoliko radova sudjeluje na 12. kongresu antropoloških i etnoloških znanosti. To je bio početak njegova interesa za održivi razvoj (koji je tada postajao sve aktualniji). Time je započeo razvoj koncepta, sustava i strategije eko usmjerena razvoja, koji se razvijao kao prostorni program eko održivog naseljavanja zavičajne zajednice i eko održive budućnosti. Tome je doprinijelo sudjelovanje na domaćim i međunarodnim savjetovanjima posvećenim toj temi. Upoznavanje s Kinom potvrdilo je njegova nastojanja spoznajom da se Kina sa sličnim problemima održivosti suočila prije više od dva tisućljeća. Kina je tada pronašla put razvoja, opstanka i dugovječnosti što tek predstoji današnjoj globalno potrošačkoj civilizaciji.

Top